Zmijokradica

Serpent je vrsta zlonamjernog softvera kategorizirana kao kradljivi. Ovaj relativno lagani zlonamjerni softver dizajniran je sa specifičnom svrhom ciljanja vjerodajnica za prijavu, uključujući korisnička imena i lozinke, kao i druge osjetljive informacije. To postiže izvlačenjem podataka iz niza izvora, uključujući preglednike i razne aplikacije.

Serpent Stealer izvlači osjetljive informacije iz zaraženih uređaja

Nakon uspješne infiltracije u sustav, Serpent započinje prikupljanje relevantnih podataka o uređaju. Unutar web preglednika, ovaj kradljivac programiran je za izdvajanje sveobuhvatnog niza informacija, uključujući povijest pregledavanja, oznake, internetske kolačiće, podatke za automatsko popunjavanje i pohranjene lozinke.

Zlonamjerni softver Serpent Stealer proširuje svoj doseg na ciljane vjerodajnice za prijavu i druge podatke povezane s različitim platformama za slanje poruka. Među njima su Telegram, Discord, Tox, XMPP i Pidgin. Nadalje, Serpent je dizajniran za prikupljanje korisničkih imena, lozinki i informacija o poslužitelju od FTP (File Transfer Protocol) klijenata.

Kradljivac ide dalje od konvencionalne krađe podataka ciljajući na dobivanje informacija koje se odnose na platforme videoigara, kao što su Steam, Epic Games, Minecraft, Roblox i Ubisoft. Osim toga, novčanici za kriptovalute i njima pridružene vjerodajnice za prijavu postaju mete zlonamjernog softvera Serpent. Naime, softver posjeduje mogućnosti koje uključuju snimanje zaslona žrtava i preuzimanje određenih datoteka na temelju njihovih ekstenzija.

Ključno je naglasiti da programeri ovog zlonamjernog softvera redovito ažuriraju svoj softver. Kao rezultat toga, potencijalna buduća izdanja Serpent-a mogu uvesti dodatne ili drugačije funkcionalnosti, dodatno poboljšavajući njegove zlonamjerne mogućnosti.

Napadi Infostealera mogu dovesti do teških posljedica za žrtve

Napadi infostealera predstavljaju značajnu prijetnju žrtvama, potencijalno dovodeći do ozbiljnih posljedica u različitim aspektima njihovih osobnih i profesionalnih života. Evo nekoliko načina na koje napadi infostealera mogu rezultirati ozbiljnim posljedicama:

• Krađa identiteta : Infostealers su dizajnirani za prikupljanje osobnih podataka, kao što su imena, adrese, brojevi socijalnog osiguranja i financijski detalji. Ovi prikupljeni podaci mogu se iskoristiti za krađu identiteta, što dovodi do financijskih gubitaka i oštećenja kredita žrtve.
• Financijski gubici : ciljanjem vjerodajnica za prijavu na internetsko bankarstvo, platforme za plaćanje i novčanike za kriptovalute, kradljivci informacija mogu izravno dovesti do financijskih gubitaka. Napadači mogu dobiti neovlašteni pristup računima žrtava, što rezultira lažnim transakcijama i neovlaštenim prijenosima sredstava.
• Povreda privatnosti : Izdvajanje osjetljivih podataka, kao što su osobna komunikacija, fotografije i dokumenti, može ugroziti privatnost žrtava. Ukradene informacije mogu se iskoristiti ili čak javno objaviti, uzrokujući neugodnosti i potencijalnu štetu osobnim i profesionalnim odnosima.
• Poslovna špijunaža : U slučaju korporativnih okruženja, kradljivci informacija mogu ugroziti osjetljive poslovne podatke, poslovne tajne i intelektualno vlasništvo. To može dovesti do ekonomskih gubitaka, štete ugledu i mogućnosti da konkurenti steknu nepravednu prednost.
• Ransomware : Infostealer napadi mogu biti dio veće strategije koja uključuje uvođenje ransomwarea. Nakon što napadači prikupe vrijedne informacije, mogu šifrirati datoteke ili zaprijetiti da će izložiti osjetljive podatke osim ako se ne plati otkupnina, stavljajući žrtve u težak položaj.
• Prekid usluga : Neki kradljivci informacija imaju mogućnost ometanja bitnih usluga kompromitiranjem kritičnih sustava ili krađom vjerodajnica za prijavu za ključne račune. To može na kraju uzrokovati zastoje, gubitak produktivnosti i dodatna financijska opterećenja za pojedince i organizacije.
• Oštećenje ugleda : Posljedice napada infostealera mogu ozbiljno naštetiti ugledu pojedinca ili organizacije. Povjerenje je narušeno, a dionici mogu izgubiti povjerenje u sposobnost zaštite osjetljivih informacija.

Kako bi ublažili ozbiljne posljedice napada infostealera, pojedinci i organizacije trebaju dati prioritet mjerama kibernetičke sigurnosti, uključujući robustan antivirusni softver, redovita ažuriranja sustava, sigurne prakse lozinki i obuku zaposlenika o prepoznavanju i izbjegavanju pokušaja krađe identiteta.