Infekcije virusima/zlonamjernim softverom prepoznate su kao skočna prijevara
Izraz 'Prepoznate su infekcije virusom/zlonamjernim softverom' odnosi se na lažnu taktiku tehničke podrške koja je privukla pozornost istraživača infoseca tijekom njihove istrage lažnih i nepouzdanih web stranica. Ova konkretna taktika djeluje s namjerom zavaravanja i prijevare korisnika da kontaktiraju krivotvorenu Microsoftovu uslugu podrške. Obmana se provodi lažnim tvrdnjama da je korisnikov uređaj zaražen nesigurnim softverom, čime se korisnik potiče da stupi u kontakt s lažnom službom podrške.
Infekcije virusima/zlonamjernim softverom su prepoznate Prijevara u skočnim prozorima plaši korisnike lažnim upozorenjima
Prijevara 'Virus/Malware Infections Have Been Recognised' djeluje na web stranicama koje oponašaju Microsoftovo službeno web mjesto, dajući mu dojam autentičnosti. Ove lažne stranice prikazuju brojne skočne prozore koji upozoravaju korisnike o navodnim prijetnjama na njihovim uređajima i snažno ih potiču da nazovu navedene telefonske brojeve za pomoć.
Bitno je naglasiti da su sve informacije koje prenosi ova prijevara u potpunosti izmišljene i da nemaju nikakve veze s Microsoft Corporation ili bilo kojim od njegovih proizvoda ili usluga.
Taktika se odvija kada korisnik započne kontakt biranjem krivotvorene linije za pomoć. Tijekom ove prijevare, prevaranti se predstavljaju kao takozvani 'stručni tehničari' koji tvrde da pružaju pomoć u područjima kao što su uklanjanje zlonamjernog softvera, sigurnosna instalacija i obnavljanje pretplate, između ostalog.
Dok su uključene u razgovor s ovim kibernetičkim kriminalcima, žrtve mogu biti prisiljene na otkrivanje osobnih podataka, upuštanje u financijske transakcije ili preuzimanje i instaliranje zlonamjernog softvera, poput trojanaca ili ransomwarea, što može biti izuzetno štetno.
U mnogim slučajevima sheme tehničke podrške uključuju prevarante koji zahtijevaju udaljeni pristup korisničkim uređajima, što se može omogućiti putem legitimnog softvera. Ova smicalica je posebno zabrinjavajuća jer prevarantima daje neovlašten pristup osjetljivim informacijama i kontrolama sustava.
Taktike tehničke podrške mogu imati strašne posljedice za žrtve
Kriminalci sudjeluju u nizu nesigurnih aktivnosti, koje mogu uključivati onemogućavanje ili uklanjanje legitimnih sigurnosnih alata, instaliranje krivotvorenog antivirusnog softvera, izvlačenje podataka, stjecanje sredstava i zarazu računalnih sustava raznim oblicima zlonamjernog softvera. Utjecaj ovih radnji može biti vrlo štetan za pojedince i organizacije.
Podaci kojima žele pristupiti i koje žele iskoristiti su raznoliki, uključujući korisnička imena i lozinke za razne online račune kao što su e-pošta, društvene mreže, usluge pohrane podataka, platforme za e-trgovinu, internetsko bankarstvo i novčanici za kriptovalute. Nadalje, podaci po kojima se može identificirati osoba, kao što su detalji osobne iskaznice i skenirane putovnice ili fotografije, također su glavne mete ovih zlonamjernih aktera. Osim toga, financijski podaci, kao što su podaci o bankovnom računu i brojevi kreditnih kartica, izloženi su opasnosti da budu ugroženi.
Prevaranti koriste razne tehnike kako bi dobili te osjetljive informacije. Oni mogu koristiti telefonske taktike kako bi prisilili žrtve na otkrivanje takvih podataka. Alternativno, mogu usmjeriti žrtve da svoje podatke unesu na lažna web-mjesta za krađu identiteta ili zlonamjerne datoteke. Zlonamjerni softver za krađu informacija još je jedna metoda koju kibernetički kriminalci koriste za tajno prikupljanje podataka iz kompromitiranih sustava.
Jedan zabrinjavajući aspekt ovih kibernetičkih zločina je potencijalno pretjerana cijena 'usluga' koje ti kriminalci nude. U mnogim slučajevima zahtijevaju plaćanje u kriptovalutama, unaprijed plaćenim vaučerima, darovnim karticama ili čak gotovinom skrivenom u paketima. Te su metode odabrane jer im je teško ući u trag, smanjujući vjerojatnost da će se počinitelji suočiti s pravnim posljedicama, a žrtvama otežava povrat novca.
Štoviše, pojedinci koji su postali žrtve ovih prijevara mogu se opetovano naći na meti jer se njihovi podaci često prodaju ili dijele među kriminalnim mrežama, nastavljajući ciklus viktimizacije i dodatno komplicirajući napore za zaštitu osobnih podataka i financijske imovine.
