'Avira Security' POP-UP prijevara
'Avira Security' Pop-Up prijevaru otkrili su istraživači tijekom istrage nepouzdanih web stranica. Ova se shema predstavlja kao antivirusni program Avira, tvrdeći da otkriva i štiti od raznih prijetnji koje su navodno pronađene na uređajima posjetitelja. Međutim, ovaj je sadržaj lažan i nema nikakve veze s tvrtkom Avira Operations GmbH. Prevaranti koji stoje iza prijevare Avira Security koriste različite taktike kako bi uvjerili korisnike da preuzmu i instaliraju lažni antivirusni program.
Lažna sigurnosna upozorenja prikazana putem 'Avira Security' POP-UP prijevare
Prijevara 'Avira Security' lažna je shema koja se maskira kao sučelje antivirusnog programa Avira. Taktika uključuje lažno skeniranje sustava koje tvrdi da otkriva razne prijetnje na uređaju posjetitelja, poput hakiranja preglednika, narušavanja privatnosti, infekcija zlonamjernim softverom i više. Međutim, sve ove tvrdnje su lažne i nemaju nikakve veze sa softverom Avira.
Također treba naglasiti da niti jedno web mjesto ne može otkriti bilo kakve prijetnje ili probleme prisutne u sustavima posjetitelja, što sve takve tvrdnje čini dijelom taktike. Primarni cilj ovog modela taktike je promicanje nepouzdanog, štetnog i ponekad prijetećeg softvera korisnicima koji ništa ne sumnjaju. U većini slučajeva ove taktike guraju lažne sigurnosne programe, adware, otmičare preglednika i potencijalno neželjene aplikacije.
Istraživači su čak otkrili slučajeve u kojima su te taktike korištene za širenje trojanaca, ransomwarea i drugog zlonamjernog softvera. Dok neke od ovih taktika mogu preusmjeriti korisnike na stvarna mjesta legitimnog softvera ili usluga, bitno je napomenuti da prevaranti vjerojatno zlorabe partnerske programe sadržaja kako bi dobili nelegitimne provizije.
Budite svjesni taktika društvenog inženjeringa koje iskorištavaju sheme poput 'Avira Security' POP-UP prijevare
Prevaranti često koriste taktike društvenog inženjeringa kako bi prevarili korisnike da otkriju svoje osobne i financijske podatke ili instaliraju štetan softver na svoje uređaje. Ove taktike uključuju tehnike psihološke manipulacije čiji je cilj iskorištavanje korisnikovih emocija, strahova ili nedostatka znanja kako bi se pridobilo njihovo povjerenje i popustljivost.
Jedna od uobičajenih taktika društvenog inženjeringa je krađa identiteta, koja uključuje slanje lažnih e-poruka, SMS-ova ili telefonskih poziva koji oponašaju legitimne subjekte, kao što su banke, vladine agencije ili službe tehničke podrške. Te poruke često sadrže hitne zahtjeve za ažuriranje podataka o računu, provjeru vjerodajnica ili rješavanje sigurnosnih problema, a mogu sadržavati poveznice ili privitke koji vode do lažnih stranica za prijavu ili preuzimanja zlonamjernog softvera.
Prevaranti također koriste mamce, što uključuje nuđenje nečeg primamljivog ili vrijednog u zamjenu za osobne ili financijske podatke korisnika. Na primjer, prevarant može obećati dar, dobitak na lutriji ili priliku za posao i tražiti od korisnika da plati naknadu ili da da podatke o svojoj kreditnoj kartici kako bi to zatražio.
Druge taktike društvenog inženjeringa uključuju lažna strahovanja, koja uključuju prikazivanje lažnih sigurnosnih upozorenja ili upozorenja o prijetnjama koja potiču korisnika da kupi lažni anti-malware ili nazove lažni broj tehničke podrške, i quid pro quo, što uključuje nuđenje usluge ili koristi u zamjenu za osjetljive informacije korisnika ili pomoć u obavljanju prijevarne aktivnosti.
