Prijevara putem e-pošte s Adobe fakturom
Nakon detaljnijeg pregleda e-poruka 'Adobe Invoice', postaje očito da su vješto osmišljene kao mamac za prijevarnu shemu. Ove lažne e-poruke maskiraju se kao legitimne fakture za navodnu jednogodišnju pretplatu na Adobeove usluge. Međutim, njihova prava namjera daleko je od prave.
Primarni cilj iza ovih e-poruka je uhvatiti primatelje koji ništa ne sumnjaju da nasjedu na prijevaru s povratnim pozivom. Ovaj oblik prijevare obično djeluje s ciljem navođenja žrtava na otkrivanje osjetljivih osobnih podataka ili čak prisiljavanja na sudjelovanje u financijskim transakcijama pod lažnim izgovorom.
Kako funkcionira prijevara putem e-pošte s fakturom Adobe?
Varljive neželjene e-pošte predstavljaju se kao faktura koja navodno opisuje jednogodišnju pretplatu na Adobeove usluge. Međutim, pomnijim ispitivanjem postaje vidljivo nekoliko crvenih zastava. Naime, u e-poruci nije naveden točan Adobe proizvod ili usluga za koju se pretplata navodno naplaćuje. Iznos naveden u e-poruci iznosi 312,49 USD, a sadrži i kontakt broj za, kako se tvrdi, "korisničku podršku".
Bitno je naglasiti da je ova naizgled legitimna faktura nedvojbeno lažna i nije povezana s tvrtkom Adobe Inc. ili bilo kojim iz njezine opsežne ponude proizvoda i usluga. Ovo bi trebalo služiti kao upozorenje primateljima da su na meti prijevarne smicalice.
Sveobuhvatni cilj ove neželjene e-pošte je namamiti pojedince koji ništa ne sumnjaju da stupe u kontakt s lažnim brojem korisničke podrške. Ova vrsta prijevare obično se naziva "prijevara s povratnim pozivom". U prijevarama s povratnim pozivom, prevaranti u potpunosti rade preko telefona, koristeći različite taktike za manipulaciju žrtvama. Ove taktike mogu uključivati prijevaru pojedinaca da otkriju osjetljive osobne podatke, prisiljavanje na pokretanje neovlaštenih novčanih transakcija ili čak uvjeravanje da preuzmu i instaliraju zlonamjerni softver, poput trojanaca, ransomwarea ili kriptominara.
Nadalje, prijevare s povratnim pozivom često uključuju elemente koji podsjećaju na prijevare s tehničkom podrškom. Ovi elementi obično uključuju prevarante koji uvjeravaju žrtve da instaliraju softver za daljinski pristup na svojim uređajima, čime prevarantima daju izravan pristup žrtvinom računalu ili mreži, dovodeći podatke i privatnost žrtve u značajan rizik. Stoga je od iznimne važnosti da pojedinci budu oprezni i budni kada se susreću s takvim lažnim porukama e-pošte i da se suzdrže od interakcije s njima na bilo koji način kako bi se zaštitili od potencijalne štete.
Sheme povratnog poziva često uključuju kibernetičke kriminalce koji dobivaju udaljeni pristup uređajima žrtava, sve pod izgovorom da nude pomoć iz različitih razloga kao što su otkazivanje pretplate, povrat novca, instalacija proizvoda, rješavanje problema ili prijetnji i više. Nakon što prevaranti uspostave ovu daljinsku vezu, održavaju svoju fasadu kao korisni tehničari podrške dok provode niz zlonamjernih radnji.
Posljedice nasjedanja na prijevare poput e-pošte s fakturama Adobea mogle bi biti strašne
Podaci od interesa u takvim shemama uglavnom sadrže osjetljive vjerodajnice za prijavu na račun, e-poštu koja se proteže, račune na društvenim mrežama, profile e-trgovine, pristup internetskom bankarstvu, pa čak i novčanike za kriptovalute. Osim toga, zlonamjerni akteri vrlo traže osobne podatke, poput detalja s osobnih iskaznica i skeniranih putovnica ili fotografija, kao i financijskih podataka poput podataka o bankovnom računu i brojeva kreditnih kartica.
Prijevare s povratom novca zahtijevaju udaljeni pristup, ključni element u ovom lažnom pothvatu. U ovoj prijevari, počinitelji navode korisnike da pristupe njihovim bankovnim računima, a zatim koriste funkcije programa za daljinski pristup kako bi zamaglili zaslone žrtava. Naknadno, korisnici se upućuju da unesu iznos povrata, a sve dok zapravo nisu zaslijepljeni za ono što upisuju.
Istodobno, kibernetički kriminalci koriste dvostruki pristup. Oni ili manipuliraju HTML-om web stranice banke ili prenose sredstva između računa, kao što je premještanje novca sa štednog računa na tekući račun. Ova manipulacija stvara iluziju da su korisnici greškom dobili pretjerane povrate novca. Prevaranti zatim tvrde da su žrtve pogriješile pri unosu iznosa povrata i traže povrat viška sredstava. Naime, nikakva stvarna sredstva nisu doznačena na račune žrtava. U biti, vraćanjem navodnog 'viška' žrtve nenamjerno predaju vlastiti novac kriminalcima.
Ove su prijevare obavijene metodama kojima je teško ući u trag. Cyberkriminalci često koriste mehanizme kao što su kriptovalute, unaprijed plaćeni vaučeri, darovne kartice ili čak skrivaju gotovinu unutar paketa bezazlenog izgleda koji se diskretno šalju. Ovi izbori su napravljeni kako bi se smanjila vjerojatnost da će i tužiteljstvo i žrtve povratiti svoja izgubljena sredstva. Bitno je naglasiti da se pojedinci koji su uspješno pogođeni ovim prijevarama često nalaze podvrgnuti opetovanim pokušajima, budući da postaju privlačne mete za daljnju viktimizaciju.
